Savjet za tehnoetiku i antitotalitarizam oformljen je u studenom 2025. godine odobrenjem predsjedništva stranke MOST Hrvatska, pri čemu je kao predsjednik Savjeta izabran Luka Goleš Babić .
Suvremeni svijet prolazi kroz duboke strukturne promjene obilježene ubrzanom tehnološkom ekspanzijom, digitalnom centralizacijom moći i emergencijom novih oblika društvene kontrole. U takvim okolnostima koncept Tehnopolisa, koji je u teorijski diskurs uveo američki medijski teoretičar Neil Postman, postaje iznimno vrijedan analitički okvir za razumijevanje aktualnih transformacija.
Postman Tehnopolis definira ne samo kao sustav tehnike, nego i kao specifičnu duhovnu i civilizacijsku konstelaciju u kojoj se erodiraju temeljne ljudske kompetencije – sposobnost samostalnog mišljenja, moralnog rasuđivanja i kritičkog odlučivanja. U tom kontekstu pojedinac postupno prepušta vlastitu autonomiju bezličnim tehno-birokratskim strukturama i njima upravljanim tehnološkim mehanizmima. Tehnološki napredak pritom više ne funkcionira kao instrument u službi čovjeka, nego se konstituira kao samosvrhovita i vrhovna vrijednost koja postulira kriterije istinitoga, moralnoga i poželjnoga.
Mrežni časopis Savjeta za tehnoetiku i antitotalitarizam (u daljnjem tekstu: STEA) političke stranke MOST usredotočit će se na sustavnu analizu različitih dimenzija ovih procesa: od suptilnih oblika tehnokratske kontrole i digitalne propagande, preko transformacije ljudske subjektivnosti u uvjetima razvoja umjetne inteligencije, do postupnog ukidanja privatnosti pod legitimirajućim diskursima napretka i sigurnosti.
STEA nije zamišljen kao tehnofobno tijelo niti kao organizacija koja apriorno odbacuje tehnološke inovacije, nego kao institucija koja pristupa tehnološkom razvoju iz pozicije informirane tehnoskeptične evaluacije, vodeći računa o očuvanju ispravne hijerarhije između čovjeka i tehnologije – temeljnom načelu tehnoetičke discipline.
Paralelno s time, STEA će upućivati i na društveno-političke implikacije radikalne digitalizacije i tehničke racionalizacije društvenih procesa. Krajnji ishod takvih tendencija – čije se konture već naziru u današnjem globalnom kontekstu – jest mogućnost artikulacije novog tipa totalitarnog poretka, odnosno globaliziranog tehnokratskog totalitarizma.
Na opasnost takvog razvoja upozoravali su brojni politički teoretičari; među njima i Hannah Arendt, koja je u Izvorima totalitarizma istaknula da poraz povijesnih totalitarnih režima ne znači i nestanak totalitarnog impulsa iz zapadnog političkog imaginarija. Ona upozorava na pojavu moderniziranih oblika totalitarizma, ne više temeljenih na karizmatskim vođama, nego na mreži poslušnih birokratskih struktura potpomognutih naprednim tehničkim procesima i tehnološkim alatima.
U tom smislu STEA predstavlja prvo institucionalizirano tijelo takve vrste u hrvatskom političkom prostoru koje će se promišljeno, sustavno i pravodobno suprotstavljati tehnokratskim tendencijama te zagovarati personalističku viziju društvenog razvoja u kojoj je čovjek – a ne njegovi tehnički artefakti – polazišna točka normativnog i političkog uređenja.
